He pane kuini hou, he kupu Māori hou

The Māori Language Commission has welcomed a new postage stamp issue featuring modern Māori words.

E mihi ana Te Taura Whiri i te Reo Māori ki ngā pane kuini hou e whakaatu ana i ngā kupu Māori hou.

Atu i tēnei rā ka hokona ngā pane kuini ki ngā Toa Poutāpeta katoa tae atu ki te ipurangi.

Kua tīkina atu ko ngā kupu pēnei i te ‘rorohiko’ i te ‘waea pūkoro’ rānei hei whakatauira atu i ngā kupu hou kei te hangaia e ngā kaiwhakamāori. Tae atu ki ngā mahi hoahoa a David Hakaraia (Ngāpuhi, Ngāti Paoa), he Kaiwhakahaere Hōtaka mō ngā tauira tau tuatahi ki te Kura Toi o Te Whare Wānanga o te Ūpoko o te Ika o Māui, rāua ko tōna hoa mahi a Elisabeth Vüllings, he mātanga toi.
Hei taunaki i ngā pane kuini kei konā anō e whakamārama ana i te hanga mai o ngā kupu hou: pēnei i te ‘roro’ me te ‘hiko’. Ko te kupu ‘waea’ he mea whakawhiti noa mai i te reo Pākehā – arā ko te ‘waea pānui’ i te tuatahi ko te ‘waea kōrero’ whai muri ake. Ko te kupu nei ‘pūkoro’ ka tūhono ki te kupu nei ‘waea’ ka ‘waea pūkoro’ mai.

E ai ki te Tumuaki o Te Taura Whiri i te Reo Māori, a Ngahiwi Apanui, e whakaatu ana ngā pane kuini i tētahi āhuatanga nui o te whakarauora i te reo Māori: te whakawhānui ake i ngā kupu me ngā rerenga kōrero mō ngā momo hangahanga hou katoa.

“Kei te taumata tuatoru tātou ināianei o te whakarauora i te reo Māori. Ko te tuatahi nō te taenga mai o ngā tūpuna ki Aotearoa. He kupu hou i puta ake mō ngā mea hou katoa ki a rātou pēnei i te ‘hukapapa’, pēnei i te ‘kiwi’. Ko te tuarua nō te taenga mai o te Pākehā he manomano ngā kupu hou i puta ake pēnei i te ‘rino’, pēnei i te ‘pukapuka karakia’, pēnei i te ‘waipiro’. Ināianei e ōrite ana mō ngā reo katoa kei te whakaputa kupu hou mō ngā hangarau hou. Ka pēnei a Te Taura Whiri i te Reo Māori i ia rā, ka pēnei anō hoki ngā kaiwhakamāori me ērā atu mātanga reo Māori.

Tirohia ngā pane i konei: nzpost.co.nz/maorilanguage.